Hrvatsko aktuarsko društvo

Martićeva 71, Zagreb

Pod nazivom "Novi izazovi" održana Hrvatska aktuarska konferencija 2020.

U organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva (HAD) 17. i 18. rujna 2020. održala se peta po redu Hrvatska aktuarska konferencija pod nazivom "Novi izazovi".

Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva financija i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a partneri Konferencije su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski ured za osiguranje. Na Konferenciji i ove godine sudjeluju uvaženi domaći i strani osigurateljni stručnjaci i znanstvenici, a okupila je više od 170 sudionika iz zemlje i inozemstva.

Uvodne govore održale su predsjednica HAD-a gospođa Lidija Pecigoš Višnjić te članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga gospođa Ilijana Jeleč.

"S veseljem mogu reći da Konferencija svake godine okuplja sve veći broj aktuara, stručnjaka i znanstvenika povezanih s industrijom osiguranja. Obzirom na okolnosti uzrokovane Covidom, Konferencija se ove godine održava potpuno online." istaknula je u svom uvodnom govoru gospođa Pecigoš Višnjić. Nakon zahvale svim pokroviteljima, partnerima, sponzorima i predavačima koji su svojom podrškom doprinijeli održavanju Konferencije, poručila je da „Konferencija ove godine nosi naziv „Novi izazovi“ aludirajući na nova kretanja i nove događaje koji nas prate. Od utjecaja Covida na industriju osiguranja, ulogu aktuara i ostalih stručnjaka u industriji u okruženju pandemije, do velikih tehnoloških promjena, odnosno digitalizaciji industrije u širem smislu riječi i njezinog utjecaja na industriju.“ Kako je napomenula predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva, Konferencija će obuhvatiti teme kao što su  umjetna inteligencija i princip strojnog učenja u ocjeni rizika i upravljanjima njima, kao i teme o ulozi aktuara i svih onih koji se bave analizom podataka u tom okruženju.

„Naziv konferencije je, rekla bih, prilično prikladan za ova vremena. Dakle, „Novi izazovi“ kojih vjerujem u ovoj godini zaista nije nedostajalo.“ započela je svoju prezentaciju gospođa Ilijana Jeleč. Gospođa Jeleč je istaknula koreliranost kretanja zaračunate bruto premije s BDP-om uspoređujući pad BDP-a od 15,1 posto u drugom kvartalu 2020. godine, što je ujedno i najveći pad na kvartalnoj razini od kada smo samostalni, s padom zaračunate bruto premije od  9,7 posto u drugom kvartalu 2020. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gospođa Jeleč je rekla da očekuju da će BDP pasti za 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu, dok će zaračunata premija biti 4,4 posto manja prvenstveno zbog negativnog kretanja u premiji životnih osiguranja, koja su ponovo pokazala slabiju otpornost na kretanje makroekonomskih pokazatelja u vremenu krize.

Gospođa Jeleč je istaknula da su neživotna osiguranja, iako na silaznoj putanji rasta, pokazala ipak nešto veću otpornost na krizu, prvenstveno zbog dominacije obveznog  auto osiguranja u strukturi ukupne premije neživotnih osiguranja.

Što se tiče pozicije solventnosti, gospođa Jeleč ističe da je tržište osiguranja stabilno te očekuje da će, usprkos trenutnim izvanrednim okolnostima, kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje biti adekvatna.

U strukturi ulaganja prema Solvency i dalje prevladavaju državne obveznice s udjelom od 54,6 posto, iako se zbog okruženja niskih kamatnih stopa vidi porast u alternativna ulaganja koja nose veći prinos i diverzifikaciju rizika kao npr. ulaganje u korporativne obveznice, dionice i investicijske fondove. 

Osvrnuvši se na potres u Zagrebu 22.3.2020., gospođa Jeleč je zanimljivo istaknula da je u prvih 7 mjeseci 2020. godine zaračunata bruto premija za osiguranje od potresa porasla za 26.2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali su ujedno i likvidirane štete evidentno porasle, pri čemu se značajan porast dogodio već u travnju.

Gospođa Ilijana Jeleč je u svom govoru istaknula nove izazove koji stoje pred industrijom, kao što je revizija solventnosti, te novi IFRS 17 standard. U tijeku je provođenje iznimno važne tržišne vježbe procjene utjecaja uvođenja eura kao službene valute u RH na poziciju solventnosti društava za osiguranje, a čije se uvođenje očekuje u 2023. godini.

Za kraj, gospođa Jeleč pozdravila je i temu u kojoj se govori o promjenama u području privatnih mirovina u obliku Paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP) i daljnje europske inicijative za povećanje transparentnosti mirovinskih fondova.

U nastavku konferencije govorio je Richard Willets, i to vrlo aktualnu temu “Recent developments in longevity: understanding the slowdown and assessing the potential impact of COVID” kroz koju daje osvrt na značajno smanjenje smrtnosti u UK, posebno u prvom desetljeću 21. stoljeća kad se smrtnost smanjila za 3.3 posto, navodeći da glavni razlog leži u poboljšanju tretmana kardiovaskularnih bolesti, ali i u smanjenju oboljevanja od raka i sl.

Chris Daykin se osvrnuo na kratku povijest aktuarske profesije te istaknuo važnost aktuara u svom predavanju „Building a global actuarial profession“.

Jiri Fialka i Tervel Sopov su u predavanju pod nazivom „Smart Claims“ predstavili zaista zanimljivu temu budućnosti, ističući mogućnosti korištenja umjetne inteligencije i principa strojnog učenja za potrebe bržeg, jednostavnijeg te u konačnici financijski dugoročno isplativijeg načina prijave i obrade šteta.

Albert Ćosić je kroz predavanje „Reosoft“ predstavio rješenje za administraciju poslova reosiguranja, ističući kako je moguće uz pomoć softverskog rješenja sistematizirati dohvat podataka, automatizirati i ubrzati izračun reosiguranja, unificirati sustav izvještavanja i analiza te u konačnici operativno rasteretiti aktuare.

Moderatorica konferencije je Snježana Bertoncelj. Zlatni sponzor konferencije je Croatia osiguranje, srebrni su Merkur osiguranje, Uniqa osiguranje, Raiffeisen MOD, Datashift,  Raiffeisen mirovinski fondovi, dok su brončani Wiener osiguranje i Grawe osiguranje.