U organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva 11. i 12. prosinca 2025. u hotelu Dubrovnik održana je jubilarna deseta po redu Hrvatska aktuarska konferenciju pod nazivom „Sva lica suvremenih rizika“.
Predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva, gospođa Lidija Pecigoš Višnjić otvorila je konferenciju uz zahvalu pokroviteljima Ministarstvu financija i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga te partnerima Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskom uredu za osiguranje. Istaknula je protekli period kao 10 dinamičnih, izazovnih i trasformativih godina hrvatske aktuarske struke naglasivši da nas je ovih deset godina naučilo da smo spremni dati odgovore koje ne može dati nitko osim aktuara.
Pozdravnom govoru pridružio se i dr.sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e koji je uz pregled trendova na tržištu osiguranja i makroekonomsko okruženje odmah na početku istaknuo rekord premije u 2025. godini od 2 mlrd € uz očekivanje rasta premije i u idućoj godini, s željom da se rast ostvari više u životnim osiguranjima koja su trenutno u konstantnom padu. Usporedno s periodom od prije 10 godina, ukupna premija osiguranja se udvostručila zbog porasta premije neživotnih osiguranja, zadnjih godina prvenstveno zbog AO i AK kao posljedica visokih stopa inflacije, kao i sve većeg broja osiguranih vozila.
Iako prosječno 10% niža nego 2018. godine, struktura ulaganja u društvima za osiguranje i dalje je najznačajnije usmjerena prema ulaganjima s fiksnim prinosima s visokih 48%, uz istovremeno povećanje udjela izloženosti prema korporativnim obveznicama, kao i kontinuirani rast izloženosti prema dionicama u potrazi za višim prinosima što pokazuje zdravu dinamiku i diverzifikaciju ulaganja za smanjenje rizika. U usporedbi s EU, domaće tržište osiguranja je značajnije izloženo nekretninama no stres testovi pokazuje da je imovina dovoljno likvidna.
Prof. dr. sc. Krešimir Ćosić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva održao je zanimljivo predavanje pod nazivom „Cognitive warfare i cyber security u kontekstu globalne sigurnosti“ gdje je kroz sferu kognitivne neuroznanosti i AI osvijestio važnost pojedinca i potrebu za razumijevanje onoga što pojedinac jest, način na koji donosi odluke i upravlja uz naglasak da se uz kognitivno – bihevioralnu terapiju kao vrstu treninga može utjecati na promjenu ponašanja pojedinca.
U panel raspravi u kojoj su na temu kibernetičkih i globalnih rizika u osiguranju sudjelovali Luka Babić, član Uprave Croatia osiguranja, Krešimir Ćosić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Mladen Gavrančić, direktor Ureda za informacijsku sigurnost Hanfe, Marko Gulan, Astera Advisory, konzultant za cyber sigurnost te Hartwig Sorge, member of the board of AAE. Gospodin Gulan je istaknuo da je u 2024. godini procjenjena šteta prijavljenih kibernetičkih napada iznosila 17 mil €, no s obzirom na činjenicu da se puno značajnih incidenata ne prijavljuje, procjenjeni ukupni stvarni trošak cyberkriminala je oko 170 mil €. Gospodin Sorge je panel zaključio sa zanimljivom rečenicom „Ključ cyber rizika je čovjek“.
Boris Mršić, voditelj Odjela specijalističkog nadzora Ureda za informacijsku sigurnost Hanfe u predavanju pod nazivom „Dora i digitalna otpornost“ je sudionike upoznao s Uredbom DORA govorivši pritom o upravljanju IKT rizicima uključujući upravljanje, klasifikaciju i izvješćivanje u vezi s IKT incidentima, testiranju digitalne operativne otpornosti, upravljanju IKT rizikom povezanim s trećim stranama naglasivši aranžmane za razmjenu informacija bitnima.
Alen Šterpin je u predavanju „Izračun premija temeljem visokorezolucijskih izračuna klimatskih rizika baziranih na geolokaciji“ predstavio uslugu tvrtke Climatig, klimatološku platformu u kojoj klijent putem aplikacije ili API poziva, nakon što unese lokaciju preko adrese, kordinata ili na karti, može bolje razumjeti, kvantificirati i upravljati rizicima koje klimatske promjene imaju na fizičku imovinu, pritom koristeći podatke iz različitih klimatskih modela, povijesne i satelitske podatke te machine learning modele za kreiranje vrlo detaljnih procjena kako se klimatski rizici mogu razvijati tokom vremena bilo kroz CS – climating score u rasponu od 1 (najniži rizik) do 100 (najviši rizik) ili kroz climating cost, procjenu financijskog utjecaja.
Prvi dan aktuarske konferencije je zatvorio Anton Clennar, RNA analytics predavanjem „Umjetna inteligencija u aktuaristici“ u sklopu kojeg je predstavio AI alat za aktuare koji uz odgovarajuće naredbe nudi mogućnost da se npr. napravi model za riziko osiguranje s mogućnošću naknadne dorade formula i opcija.
Drugi dan konferencije otvorila je gospođa Željka Košanski koja je sa svojom prezentacijom „Bugovi u komunikaciji: Ljudski faktor rizika“ sudionicima konferencije dala detaljan i zanimljiv uvid u to kako da, usprkos činjenici da kratkotrajno možemo procesuirati samo pet do devet informacija, uz pomoć reflektiranja, parafraziranja i sličnih metoda, izvuku maksimum iz svakodnevne komunikacije i nesporazume svedu na minimum.
Andrea Galić Nagyszombaty i Ivana Levačić iz Državnog zavoda za statistiku dale su uvid u 150 godina hrvatske statistike, pritom detaljno objašnjavajući uzrokovanje, zaštitu i desezoniranje statističkih podataka.
Voditeljica Direkcije za analizu osiguranja u Hanfi, gospođa Iva Ivanković u svom predavanju „Aktualni status revizije Solventnosti II“ istaknula je kako primjena novih propisa počinje 30.1.2027. navodeći pritom promjene u sva tri stupa solventnosti, pri čemu npr. najznačajnije promjene vezane uz vrednovanje u stupu 1 (ekstrapolacija nerizičnih kamatnih stopa, prilagodba zbog volatilnost VA, smanjenje zahtjeva za risk margin kroz novu formulu izračuna) bi sredinom 2020. godine imale efekt od 112 milijarde eura u EU, no u Hrvatskoj se očekuje ipak manji efekt zbog manjeg udjela dugoročnih životnih osiguranja.
Gospođa Marijana Đuranec, Merkur osiguranje je kroz predavanje „Utjecaj na upravljanje rizicima“ napravila zanimljiv pregled kroz Doru, promjene u Solventnosti II i klimatske promjene, skrenuvši pritom pažnju na način na koji se sve više aktualni rizici poput demografskih i drugih dugoročnih rizika, kibernetičkih rizika i digitalizacije, IRRD i umjetne inteligencije obrađuju te zašto je bitan integrirani okvir.
10. hrvatska aktuarska konferencija završila je predavanjem „Moja mirovina“ na kojem su gospodin Đorđe Nižetić i gospodin Damir Bilić, Regos objasnili potrebu iza kreiranja portala Moja mirovina u sklopu e-Građana , a koji je već sad prepoznat kao vrijedan alat u planiranju financijske budućnosti, ističući pritom kako REGOS i dalje kontinuirano radi na uvođenju novih funkcionalnosti na portal, na razvoju mirovinske pismenosti i prepoznavanju važnosti aktivnog planiranja mirovine.
Moderator prvog dana konferencije bio je gospodin Tarik Filipović, dok je drugi dan konferenciju moderirala gospođa Snježana Bertoncelj. Konferencija se održala pod zlatnim sponzorstvom Croatia osiguranja d.d. te uz brončane sponzore Merkur osiguranje d.d. i Uniqa osiguranje d.d., dok su medijski pokrovitelji bili Osiguranje.hr.
